Potrošačka kultura relativno je nov pojam na našim prostorima i stvara se stvaranjem nove države, ali u Sjedinjenim Američkim Državama taj pokret nastaje puno ranije i to zbog neravnoteže proizvodnje i potrošnje, a procvat doživljava šezdesetih godina prošloga stoljeća.
Prema nekim definicijama, potrošačka se kultura stvara iz potrebe za liječenjem nezadovoljstva stvorenog nezadovoljstvom vlastitim životnim standardom, a možemo je promatrati kao način života kojemu je potrošnja temeljni obrazac ponašanja i njome pojedinac stvara i izgrađuje svoj identitet te se tako integrira u društvo. Dakako, potreba za potrošnjom nije prirodna niti nagonska već je rezultat industrijalizacije, a dio je masovnog pokreta modernog društva. Može se reći da je konzumerizam ustvari jedina svrha i cilj proizvodnje.
Moderno je društvo masovno, gotovo uniformirano, a karakterizira ga raskidanje tradicionalnih društvenih odnosa. Industrijska revolucija daje i novi vremenski ustroj u kojemu je usmjerenost na zadatak zamijenjena usmjerenošću na vrijeme koje stoga postaje platežno sredstvo. U tom se trenutku vrijeme počinje trošiti umjesto provoditi i društvo zauzima nove pozicije, nove smjerove, stvaraju se nove navike. Dokolica koja je vrijeme oslobođeno od rada, slobodno vrijeme koje se provodi izvan rada, sada je zamijenjena potrošnjom jer je masovna proizvodnja stvorila područje masovne potrošnje koja se pak mogla manifestirati gotovo isključivo za vrijeme dokolice. Stvorena je klima potrošnje teško zarađenog novca, što je bilo naročito vidljivo kod slabije plaćenih radnika. Potrošnja je kupovanje instant sreće koja traje vrlo kratko, često samo do izlaska iz prodavaonice, a onda nastupa razočarenje koje se opet liječi potrošnjom što dovodi do stvaranja začaranog kruga teško zarađenog i lako potrošenog novca te zaduživanja.
Moderna tehnologija omogućila je još lakšu potrošnju novca budući da su internetske trgovine uvijek dostupne, dostupna je puno veća lepeza različitih proizvoda, a digitalni novac dokazano je, trošimo lakše nego tradicionalne novčanice i kovanice. Kao da nam svijest još uvijek nije prihvatila kartično poslovanje!
Dostupnost kredita omogućila je dodatnu potrošnju i prekomjerno zaduživanje, a na našim prostorima šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća gotovo je svaki peti stanovnik bio kreditno zadužen. Preraspodjela radnoga vremena i financijskih dobara u to je vrijeme pokrenula i izletničku modu pa odlazak na izlet ili na godišnji odmor u udaljeniju destinaciju u to vrijeme postaje statusni simbol.
Dok na tržištu rada postoje iole dobro plaćeni poslovi, potrošačko društvo njeguje i druge vrijednosti, ono ne postaje izrazito potrošačko. Problem se javlja kad se promijeni tržište rada, kad nema dovoljno poslova, nema dostatnih plaća, a pojačava se želja za instant srećom. U tom trenutku zatvara se začarani krug potrošnje iz kojega je teško izaći, a koji neminovno i nažalost, vodi posvemašnjoj degradaciji društvenih vrijednosti.
Potrošačka kultura relativno je nov pojam na našim prostorima i stvara se stvaranjem nove države, ali u Sjedinjenim Američkim Državama taj pokret nastaje puno ranije i to zbog neravnoteže proizvodnje i potrošnje, a procvat doživljava šezdesetih godina prošloga stoljeća. Prema nekim definicijama, potrošačka se kultura stvara iz potrebe za liječenjem nezadovoljstva stvorenog nezadovoljstvom vlastitim životnim standardom, a možemo je promatrati kao način života kojemu je potrošnja temeljni obrazac ponašanja i njome pojedinac stvara i izgrađuje svoj identitet te se tako integrira u društvo. Dakako, potreba za potrošnjom nije prirodna niti nagonska već je rezultat industrijalizacije, a dio je masovnog pokreta modernog društva. Može se reći da je konzumerizam ustvari jedina svrha i cilj proizvodnje.
Moderno je društvo masovno, gotovo uniformirano, a karakterizira ga raskidanje tradicionalnih društvenih odnosa. Industrijska revolucija daje i novi vremenski ustroj u kojemu je usmjerenost na zadatak zamijenjena usmjerenošću na vrijeme koje stoga postaje platežno sredstvo. U tom se trenutku vrijeme počinje trošiti umjesto provoditi i društvo zauzima nove pozicije, nove smjerove, stvaraju se nove navike. Dokolica koja je vrijeme oslobođeno od rada, slobodno vrijeme koje se provodi izvan rada, sada je zamijenjena potrošnjom jer je masovna proizvodnja stvorila područje masovne potrošnje koja se pak mogla manifestirati gotovo isključivo za vrijeme dokolice. Stvorena je klima potrošnje teško zarađenog novca, što je bilo naročito vidljivo kod slabije plaćenih radnika. Potrošnja je kupovanje instant sreće koja traje vrlo kratko, često samo do izlaska iz prodavaonice, a onda nastupa razočarenje koje se opet liječi potrošnjom što dovodi do stvaranja začaranog kruga teško zarađenog i lako potrošenog novca te zaduživanja.
Moderna tehnologija omogućila je još lakšu potrošnju novca budući da su internetske trgovine uvijek dostupne, dostupna je puno veća lepeza različitih proizvoda, a digitalni novac dokazano je, trošimo lakše nego tradicionalne novčanice i kovanice. Kao da nam svijest još uvijek nije prihvatila kartično poslovanje!
Dostupnost kredita omogućila je dodatnu potrošnju i prekomjerno zaduživanje, a na našim prostorima šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća gotovo je svaki peti stanovnik bio kreditno zadužen. Preraspodjela radnoga vremena i financijskih dobara u to je vrijeme pokrenula i izletničku modu pa odlazak na izlet ili na godišnji odmor u udaljeniju destinaciju u to vrijeme postaje statusni simbol.
Dok na tržištu rada postoje iole dobro plaćeni poslovi, potrošačko društvo njeguje i druge vrijednosti, ono ne postaje izrazito potrošačko. Problem se javlja kad se promijeni tržište rada, kad nema dovoljno poslova, nema dostatnih plaća, a pojačava se želja za instant srećom. U tom trenutku zatvara se začarani krug potrošnje iz kojega je teško izaći, a koji neminovno i nažalost, vodi posvemašnjoj degradaciji društvenih vrijednosti.
EUROPSKA UNIJA
Ulaganje u budućnost
Operativni program
Učinkoviti ljudski potencijali
Ministarstvo regionalnoga razvoja
i fondova Europske unije
Strukturni i investicijski fondovi
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj ove stranice isključiva je odgovornost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Sisak i ni u kojem slučaju ne odražava stavove Europske unije.